JKP Varvarin i vise o Varvarinu
Varvarin je gradsko naselje i sediste istoimene opstine u Rasinskom okrugu. Lezi na levoj obali Velike Morave i levo od Kalenicke reke tj. na njenoj levoj obali, na platou nadmorske visine od 144 metara. Prema popisu iz 2011. bilo je 2169 stanovnika. Ovde se nalazi FK Temnic 1924.
Ime Varvarina, naselja gradskog tipa, dolazi od istoimenog sela znatno starijeg porekla, mada je varosica jedan duzi period bila poznata pod nazivom Bela Crkva u 18-19 veku. Varvarin je narocito napredovao kada su u njega dosli napredni Cincari iz Stare Srbije i Grcke kojima su se pridruzili sposobniji liudi iz ovog kraja. Kao posledica njihovog truda doslo je do odvajanja varosice od sela, a posebno kada je Varvarin proglasen za varos ukazom kralja Milana Obrenovica 29 septembra 1882. godine. Ovde se 1810. odigrala Varvarinska bitka.
O nastanku imena Varvarin ima vise legendi. Po jednima zato sto su Turci na tom mestu pronasli mrtvo telo Ikonije, ljube Todora od Stalaca, da su ga sekli i varili, cime su se pokazali kao varvari. Po drugima, pri opsadi Grada Stalaca, neka baba po imenu Varvara uputila je odatle Turke da paze kuda iz grada na Moravi izlaze guske, pa tim putem krenu u grad, sto su oni i ucinili. Po trecima, Turci su se varvarski ponasali, spalili grad i pobili sve zivo sto su nasli. Mozda i po tome sto su Turci na tom mestu varili neku babu da pokaze hajduke. Arheoloski nalazi ukazuju da je odvajkada zivot tekao punim tokom.
Pored iskopina na lokaciji Varvarin od pre 4000 godina i tragova iz rimskog doba i ranijih perioda, svojom reprezentativnoscu istice se varvarski korpus, bronzano raspede iz 12. veka nadenog u Varvarinu, na tlu srednjovekovne Srbije, sa elementima vizantijskog stvaranja a radjeno u nekoj od romanskih radionoca na Zapadu.
Cuva se u Narodnom muzeju u Beogradu. Na lokalitetu Bedem 2008. godine pocelo je sistematsko iskopavanje ranovizantijskog utvrdenja iz 6. veka. Tom prilikom je nadjena trobrodna bazilika. Tvrdjava je velicine 130 metara.
